Ebijanjaalo binnansangwa ebikuwa ssente n'okugumira embeera
Feb 27, 2024
ABALIMI okuva edda nga basiga ensigo ez’enjawulo era ne zibala ne basobola okufuna emmere ebamala mu maka gaabwe ate ne bafuna n’ey’okutunda ne bafuna ssente ezibabeeza mu bulamu obulungi.
By Bukedde Omusunsuzi
Journalist @NewVision
ABALIMI okuva edda nga basiga ensigo ez’enjawulo era ne zibala ne basobola okufuna emmere ebamala mu maka gaabwe ate ne bafuna n’ey’okutunda ne bafuna ssente ezibabeeza mu bulamu obulungi.
Obujulizi buno bulabikira mu mannya ag’enjawulo ge baatuuma ensigo zaabwe okukakasa nti ddala baabanga bakungudde ekiwera.
Okugeza mu bijanjaalo, waliwo bye baatuuma Mutikke ekitegeeza nti, byabanga bibaze nnyo ng’omuntu yeetaaga munne okumutikka naddala mu kiseera ky’amakungula.
Waliwo n’ebika ebirala gamba nga Kanyeebwa, Masavu n’ebirala, nga bino nabyo birina okuba nga byatuumibwa amannya gano nga basinziira ku mpooma yaabyo nga bw’oba obirya, oli ayinza okubigeraageranya ku muntu alya ebinyeebwa oba ennyama, oli ky’ava abiyita ‘masavu’.
Kino kitegeeza nti, ensigo zaffe ennansi okuva edda nga zirimu ‘ekyama’ era nga Bannayuganda ffenna kitukakatako okufuba okulaba nga tuzikuuma zireme okusaanawo nga zisikizibwa ezo oluusi ze tutamanya gye ziva.
Olw’emigaso egy’enjawulo egiri mu nsigo ennansi, ab’ekitongole kya Advocacy Coalition for Sustainable Agriculture (ACSA) nga kikwataganye n’ebibiina bye kikolagana nabyo, baasalawo okutendeka abantu engeri gye basobola okukuumamu ensigo zinnansangwa.
Ekimu ku bibiina ebikolagana obutereevu ne ACSA era ebitadde amaanyi mu kusomesa abantu emigaso n’engeri y’okukuumamu ensigo ennansi kye kya Agency For Integrated Rural Development (AFIRD) ekisangibwa e Nkoowe mu disitulikiti y’e Wakiso. AFIRD ekwatagana n’ebibiina by’abalimi eby’enjawulo n’ebasomesa ennima ey’obutonde wamu n’enkuuma y’ensigo ennansi.
Nicholas Lukwago, okuva mu AFIRD agamba nti: Ekibiina kya ACSA bwe kitugatta nga ffe ebibiina ebiri mu nnima y’obutonde, naffe tugenda ku byalo ne tukolagana n’ebibiina by’abalimi eby’enjawulo era ekimu ku bibiina bino kye kya Mende Development Saving and Credit Group (MDSCG) nga kirimu abalimi era nga bakyeyambisa n’okwewola n’okutereka ne beekulaakulanya.
Bano baatandikawo etterekero ly’ensigo era nga bagyerimira, ne bagikungula, ne bagitereka ate n’okugiguza abalala abagyetaaga.
TWATANDIKA OKUTEEKA AMAANYI MU NSIGO ENNANSI MU 2012
Joy Katabaire, omu ku balimi abali mu MDSCG nga mutuuze w’e Ssanda mu ggombolola y’e Mende mu disitulikiti y’e Wakiso agamba nti: Twatandika omulimu ogw’oku-noonya n’okutereka ensigo zinnansangwa mu mwaka gwa 2012 era nga tusomesebwa n’okuwabulwa aba AFIRD ng’omulimu guno tugukoze n’okutuusa leero.
Mu kibiina kyaffe, ebika by’ensigo bye tusinga okulima, okukuuma n’okutereka by’ebijanjaalo wamu n’enva endiirwa. Mu bika by’ebijanjaalo binnansangwa bye tulina mu tterekero lyaffe ery’ensigo ye; Mutikke, Kanyeebwa, Nakyewogola, Masavu n’ebirala. Kyokka waliwo n’ebika by’ebijanjaalo ebirala bye tulina era nga binnansangwa gamba ekika kya Sayiri, Empindi, ebigaaga, obuyindiyindi n’ebirala.
Kino kitegeeza nti, ggwe omulimi ayagala okusimba ebika by’ebijanjaalo bino, bw’otuuka mu tterekero lyaffe ery’ensigo, ekika ky’oyagala ogenda nakyo.
Kyokka era tulina era n’okutereka ensigo z’enva endiirwa omuli; nnakati, ebbugga, doodo n’ebirala.
Singa ggwe alima wettanira ensigo ezo omuli ebijanjaalo n’enva endiirwa, abantu abali mu maka go bajja kulya emmere ey’ekiriisa ate ng’ofunyeemu ne ssente.
EBIKYA BY’EBIJANJAALO BINNANSANGWA BIGUMIRA EMBEERA Y’OBUDDE EMBI
Sizoni ewedde, abalimi b’ebijanjaalo baafunye okusoomoozebwa olw’enkuba eyatonnye ennyo ebijanjaalo ebisinga ne bivunda olw’amazzi amangi.
Kyokka ffe abaalima ebika bye nkumenyedde waggulu, waakiri twasobola okubaako kye tukungula okuva mu nnimiro zaffe okusinga kw’abo abaasimba ensigo ezitali zinnansangwa.
Awo nno kye nsaba Bannayuganda era balimi bannange, twagale era tufune omutima ogwagala era ogulima ensigo zaffe zinnansangwa. Nga bwe zaalera Bajjajjaffe, naffe bwe zikyasobolera ddala okutulera ate n’okulera abaana baffe.
Singa tuneemanyiiza okulima buli nsigo ejja ku katale nga n’ezimu tetumanyi gye ziva, tujja kwekanga nga tulidde bye tutategeera nga n’ebimu bituleetedde endwadde.
Wabula mu mbeera gye tulimu, abalimi tulina okwongera okwegattira mu bibiina eby’enjawulo okusobola okuwahhana amagezi ku kusoomoozebwa kwetuba tusisinkanye ate nga bwe wabaawo obuyambi obw’enjawulo okuva mu gavumenti oba mu bibiina ebyobwannakyewa, singa abalimi muba mwegasse mutuukibwako mangu okusinga oyo alima yekka.
No Comment